Budućnost digitalne štampe, hibridna produkcija i strateško pozicioniranje štamparije u narednih 5 godina
Četvrti tekst u serijalu u kom nam Aleksandar Bukilić predstavlja budućnost digitalne štampe. Prethodni tekst možete pročitati ovde.
Pitanje: Kako vidite razvoj digitalne štampe u narednih pet godina?
Digitalna štampa neće zameniti ofset, ali će preuzeti sve što zahteva fleksibilnost, brzinu i prilagodljivost. Trend nije samo u kraćim tiražima, trend je u bržem donošenju odluka, češćim izmenama sadržaja i personalizaciji.
Klijenti sve manje planiraju unapred na šest meseci, planiraju na šest nedelja. U takvom okruženju, sistem koji omogućava brzu, stabilnu i ponovljivu produkciju postaje strateški važan.
Pitanje: Gde se uklapa hibridna produkcija?
Hibridna produkcija nije kompromis između ofseta i digitala, to je optimizacija.
Ofset ostaje najefikasniji za velike tiraže sa stabilnim sadržajem, a digitala je dominantna tamo gde je važna brzina, varijabilnost i verzionisanje.
Štamparija koja u narednih pet godina bude razmišljala „ili-ili“ biće ograničena.
Štamparija koja razmišlja „i-i“ ima veću fleksibilnost. Ključ je u workflow integraciji, da se posao rasporedi prema ekonomici tiraža, a ne prema ideologiji tehnologije.
Pitanje: Šta će biti najveći izazov štamparijama u tom periodu?
Sigurno ne cena klika.
Najveći izazov biće marža, brzina isporuke, standardizacija procesa i nedostatak kvalifikovanog kadra.
Tehnologija koja smanjuje zavisnost od pojedinca i povećava automatizaciju biće konkurentska prednost.
U narednih pet godina, operativna efikasnost biće važnija od maksimalne brzine mašine.
Pitanje: Gde vidite prostor za rast?
Prostor za rast je u aplikacijama sa dodatom vrednošću.
Metallic efekti, beli toner, specijalne podloge, kratke serije luksuznih publikacija, to su segmenti gde cena nije primarni faktor.
Rast neće dolaziti iz volumena, već iz vrednosti po poslu. Štamparija koja uspe da naplati diferencijaciju neće biti pod konstantnim pritiskom cenovne konkurencije.
Pitanje: Kako bi štamparija trebalo da se strateški pozicionira?
Postoje tri pravca:
Operativna efikasnost, mislim na minimizaciju troškova i stabilan obim, diferencijacija na specijalne aplikacije i viša marža i hibridna fleksibilnost, radi se o optimalnom raspoređivanju poslova između tehnologija.
Najstabilniji model je kombinacija sva tri.
Investicija u digitalnu produkcionu platformu treba da bude deo šire strategije, automatizacije workflow-a, standardizacije kolor-menadžmenta, jasna tržišna segmentacija
I kontrola troškova kroz stabilnost procesa.
Pitanje: Ako biste morali da definišete ključnu reč za narednih pet godina?
To bi bila kontrola. Mislim na kontrolu procesa, kontrolu marže, kontrolu kvaliteta, kontrolu vremena isporuke.
Tehnologija je sredstvo, a strategija je odluka.
Štamparije koje budu donosile investicione odluke na osnovu strateške kontrole procesa, a ne samo na osnovu specifikacije mašine, imaće stabilniji rast u narednom periodu.
Koja bi bila završna poruka?
Digitalna transformacija štamparske industrije ne dešava se preko noći, niti kroz jednu instalaciju. Ona se gradi kroz strateška partnerstva, pažljivo birane tehnologije i odgovornost prema tržištu.
Proces uspostavljanja saradnje sa Fujifilmom i uvođenje njihove produkcione digitalne platforme u Srbiju bio je dug i temeljno analiziran. Nije se radilo samo o izboru proizvođača, već o odluci da se domaćem tržištu ponudi stabilna, tehnološki zrela i dugoročno održiva platforma.
Zadovoljstvo mi je što sam imao priliku da budem deo tog procesa, od pregovora do realizacije i implementacije. Verujem da takvi projekti imaju širi značaj, jer podižu tehnološki nivo tržišta i daju štamparijama realnu osnovu za rast u narednim godinama.
Na kraju, ne prodajemo mašine. Gradimo procese koji omogućavaju stabilnost, diferencijaciju i održivu profitabilnost.
OSA Računarski inženjering je vaš partner za štamparska rešenja. Pišite nam ili nas pozovite da zajedno postavljamo nove standarde u štampi.

